naslovnica

 
ISSN 2232-9080

broj 1, lipanj 2011. 

 


 


Riječ urednice

Zbornik Građevinskog fakulteta izašao je do sada u tri izdanja na našem fakultetu. U njemu smo objavljivali znanstvene i stručne članke naših djelatnika i kolega koji djeluju u praksi u područjima betonskih konstrukcija, hidrotehnike, geotehnike, zaštite okoliša, cestogradnje i drugih. Zbog pogodnosti koju nude elektronički mediji a i kontinuiteta objavljivanja ovaj broj zbornika u cijelosti objavljujemo u elektroničkoj verziji. Radovi objavljeni u ovom broju rezultat su prezentacija znanstvenih sati održanih u ovoj akademskoj godini, studentskih sudjelovanja na domaćim i međunarodnim konferencijama, kao i manji broj diplomskih radova. Na ovaj način prezentiramo svoj rad i upoznajemo javnost s tim.
Zahvaljujem svima koji su slanjem svojih radova doprinijeli izlasku prvog broja e-zbornika a ujedno pozivam sve zainteresirane da šalju svoje radove za naše sljedeće izdanje.  

Urednica 


GRAĐENJE RASPONSKIH KONSTRUKCIJA MOSTOVA  

Vukašin Ačanski, prof., dipl. ing. građ.
GRADIS Biro za projektiranje Maribor    

Sažetak: Kroz stranice ovog teksta prikazana je nova tehnologija građenja mostova s postupnim potiskivanjem.  Ovaj vid izgradnje koristi se poglavito kod velikih raspona do čak 50 m, kao i dušine do 3000 m. Primjenjuje se stalna proizvodnja u mjestu gdje se nakon prednaprezanja segmenta izvrši potiskivanje hidrauličkim prešama cijele konstrukcije u novi položaj, a time se oslobađa oplata za izradu novog segmenta.  

Ključne riječi: most, postepeno potiskivanje, proizvodnja u mjestu, hidraulička preša      

cijeli rad


OBNOVA LUČKOGA MOSTA PREKO NERETVE U MOSTARU

Dobroslav Čabrilo, dipl. ing. građ.
GRADIS Biro za projektiranje Maribor    

Sažetak: U prilogu su navedeni osnovni podaci o mostu s posebnim osvrtom na izradu konstrukcije luka po tehnologiji upotrebe montažnih lučnih nosača koji su naknadnim betoniranjem mokrih spojeva, odnosno prostora između njih, obrazovali monolitni uklješteni luk. Uz uporabu dva montažna stuba u obliku tornja i montažne čelične rešetkaste konstrukcije osigurana je potpuna sigurnost izvođenja radova, posebno u slučajevima iznenadne i šeste promjene protoka i porasta nivoa rijeke Neretve. Upotreba četiri montažna lučna nosača, koji su dimenzionirani za preuzimanje vlastite težine luka, omogućili su primjenu klizne oplate za fazno betoniranje punog poprečnog presjeka. Most raspona 72,0 m sa strijelom 7,8 m i karakterističnim detaljima konzolnih dijelova hodnika, ograde i nadlučne konstrukcije, sačuvao je arhitektonski oblik i statički sustav koji je uvjetovan projektnim zadatkom.  

Ključne riječi: most, motažni lučni nosači, čelične rešetke, rijeka Neretva.       

cijeli rad


HIDROGEOLOŠKI UVJETI PODRUČJA VODENIH AKUMULACIJA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI  

dr. sc. Amira Galić, dipl. ing. geol.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru    

Sažetak: Zapadna Hercegovina je tipično krško područje koje ima mali broj stalnih vodenih tokova, bogatu mrežu podzemnih tokova i složene odnose među slivovima i jasno je da stvaranje vodenih akumulacija u takvim uvjetima predstavlja vrlo složen i zahtjevan zadatak. Definiranje povoljnosti nekog krškog prostora za stvaranje akumulacije višekriterijalna je analiza koja mora uzeti u obzir pored hidrogeoloških značajki i socio-ekonomske, prometne, ekološke, privredne i još mnoge druge. Analizom hidrogeoloških značajki obuhvaćeno je osam lokacija, od toga šest potencijalnih i dvije postojeće. Jedna u slivu Cetine,  šest u slivu Tihaljina-Mlade-Trebižat i jedna u Mostarskom blatu. Za definiranje hidrogeoloških značajki na ovim lokacijama primjenjivan je veliki broj metoda, kako terenskih tako i laboratorijskih. Svi rezultati istraživanja omogućili su izradu hidrogeoloških karata i karakterističnih profila za svaku akumulaciju. Rezultati su potvrdili da složeni hidrogeološki, inženjerskogeološki i geološki uvjeti (litološka građa, geomorfološke značajke, strukturno-tektonska građa) uvjetuju načine pojavljivanja površinskih i podzemnih voda i šine osnovu za definiranje mogućnosti stvaranja vodenih akumulacija krškog područja zapadne Hercegovine. Zbog neravnomjernog procesa okršavanja, kako po horizontali tako i po vertikali, dolazi do značajnih razlika u karakteristikama mikrolokacija u odnosu na širu pripadajuću regiju, ali ipak postoji mogućnost  izdvajanja zona sa sličnim uvjetima za stvaranje vodenih akumulacija.  

Ključne riječi: vodena akumulacija, krš, hidrogeološke značajke, višekriterijalna analiza       

cijeli rad


GEOMORFOLOŠKI TRENUTNI JEDINIČNI HIDROGRAM KAO OSNOVA ZA DEFINIRANJE POPLAVNIH VODA NA NEIZUČENIM SLIVOVIMA    

dr. sc. Gordan Prskalo, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
prof. dr. sc. Husno Hrelja, dipl. ing. građ. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu    

Sažetak: U radu je prikazan postupak definiranja Geomorfološkog trenutnog jediničnog hidrograma, koji predstavlja dobru osnovu za određivanje maksimalnih protoka/poplavnih voda na neizučenim, vodoprivredno potencijalnim lokalitetima. Tradicionalno, poplavne vode na takvim lokalitetima/slivnim površinama određuju se metodama regionalizacije, tj. transfera informacija s izučenih slivnih površina/lokaliteta na neizučene slivne površine. Taj pristup temeljen je na multiregresijskoj analizi parametara kojim se definiraju jedinični hidrogram i značajke slivne površine. Koncept geomorfološkog trenutnog jediničnog hidrograma (GTJH), kao identifikacije transformacijske funkcije, odnosno jediničnog hidrograma u ovisnosti o topologiji riječne mreže i karakteristika vodnih tokova u njoj, nudi se kao jedna od mogućih alternativa. Određivanje GTJH ovisi o nizu pretpostavki od kojih su najvažnije ocjene tzv. "karakterističnih brzina". Primjena GTJH prikazana je na tri vodotoka iz sliva rijeke Bosne. Dobiveni preliminarni rezultati preporučuju metodu GTJH za daljnje istraživanje na vodnim tokovima u Bosni i Hercegovini i poređenje rezultata te metode i drugih raspoloživih metoda.  

Ključne riječi: poplavne vode, modeliranje procesa oborine-otjecanje, jedinični hidrogram, geomorfologija, geomorfološki trenutni jedinični hidrogram       

cijeli rad


IZGRADNJA AKUMULACIJE VODE KAO REZULTAT EKSPLOATACIJE POVRŠINSKOG KOPA - NA PODRUČJU LEŽIŠTA UGLJENA U GRADNIĆIMA HERCEGOVINA  

Josip Marinč, dipl. ing. geol.
Elektroprivreda HZHB
Ivana Bož, B. Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Marija Krešić, B. Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Kristina Prusac, B. Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Sažetak: Rad daje osvrt na ležište ugljena koje se nalazi na području sela Gradnići u općini Čitluk (Bosna i Hercegovina). Iskopom ugljena se može formirati akumulacija vode značajne količine koja bi se koristila za navodnjavanje, jer su hidrogeološke karakteristike neogenskih naslaga povoljne. Radom dajemo prijedlog rješenja eksploatacije ugljena kojom bi se mogla osigurati sredstva za izgradnju akumulacije na spomenutom području. Predstavljeno je današnje stanje, dani su podatci koje treba uzeti u obzir prilikom projektiranja i izgradnje akumulacije na tom području.  

Ključne riječi: ležište ugljena, akumulacija, poljoprivredno zemljište, vinogradi       

cijeli rad


ANALIZA STABILNOSTI I RJEŠENJE ZAŠTITE GRAĐEVNE JAME NA LOKACIJI "DP CENTAR" U KAONIKU  

Tomislav Leovac, dipl.ing.građ.       
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru                            
dr. sc. Vedran Ivanković, dipl. ing. arh.
Arhitektonski fakultet Sveučilište u Zagrebu    

Sažetak: Iskop uspravnih stijenki bez podgrađivanja nije moguće izvesti u nekoherentnim materijalima. Budući da nekoherentno tlo nema nikakvu vlažnu čvrstoću, ono može stajati stabilno samo uz odgovarajući pokos (kut nagiba pokosa građevne jame prema DIN 4124) koji je ovisan o kutu unutarnjeg trenja tla i visini kosine. Građevne jame mogu se izvoditi kombinirajući dio iskopa s pokosom i dio koji se podupire nekom od zagatnih stijenki. U ovome primjeru je usvojena armirano betonska dijafragma ojačana sidrima.  

Ključne riječi: građevna jama, zagatne stijenke, program GEO 5.   

cijeli rad


OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA - OSVRT NA VODOPAD KRAVICE    

Mirna Raič, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Kristina Prusac, Marija Krešić, Ante Džolan, Ante Musa, Tomislav Jarak, Tea Josipović, Dražen Šimunović, Ivana Bož, Miroslav Marić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru    

Sažetak: Rad daje osvrt na zaštićeno područje vodopada Kravice, općina Ljubuški, BiH, s naglaskom na prirodnim i poljoprivrednim resursima. Obilje površinskih i podzemnih voda je predmet hidroenergetskih studija koje planiraju iskoristiti vode toga područja za proizvodnju električne energije. U radu je predstavljeno današnje stanje na slivnom području rijeke Trebižat i dani su podatci koje treba uzeti u obzir prilikom projektiranja u zaštićenim područjima kao što je područje vodopada Kravice.  

Ključne riječi: rijeka Trebižat, turizam, poljoprivreda, vodopad Kravice, sedra, zaštićeno područje       

cijeli rad


PROJEKT KONSTRUKCIJE CRKVE SV. IVANA KRSTITELJA U RODOČU  

Josip Zelenika, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru    

Sažetak: Na osnovi arhitektonskih podloga, dopuštene nosivosti tla, seizmičkih i klimatskih zona u kojima se objekt nalazi bilo je potrebno izraditi projekt konstrukcije crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodoču. U programu Tower bild 6.0 dobiveni su rezultati napona u konstrukciji i nosivosti i slijeganja tla. Progibi ploča su bili u dopuštenim granicama kao i naprezanje u stupovima i visokostijenim nosačima. Na osnovi predložene potrebne armature usvojena je armatura prema PBAB i pravilniku za seizmiku.  

Ključne riječi: projekt konstrukcije crkve, progibi, nosivost, slijeganje, usvojena armatura       

cijeli rad


UTJECAJ GUSTOĆE MKE NA TOČNOST REZULTATA KOD TANKIH PLOČA  

dr. sc. Vlaho Akmadž, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Kristina Prusac, B.Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru    

Sažetak: Izvršena je analiza tankih ploča. Standardni numerički model tankih ploča je zasnovan na Germain-Kirchhoffovim pretpostavkama. Model materijala plošnog konačnog elementa ploče je izotropni Hookeov materijal. Njegove karakteristike zadaju se preko Youngovog modula E i Poisonovog koeficijenta υ. Ukratko je prikazan numerički model plošnih konstrukcija. Sličan model je implementiran u računalni program Tower [7]. Kao rezultat program daje odgovarajuće vrijednosti generaliziranih sila, naprezanja i pomaka. Na primjeru tanke kvadratne ploče prikazuju se mogućnost i razvijenog numeričkog modela za analizu plošnih konstrukcija. Ploča je diskretizirana s plošnim 2D KE, i to u prvom primjeru s minimalno prihvatljivom mrežom konačnih elemenata. U idućim koracima mreža je progušćavana. Uspoređeni su rezultati analize nastali primjenom komercijalnog programa s teoretskim rješenjem.  

Ključne riječi: tanke ploče, numerički model, plošni element       

cijeli rad


EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA IZGRADNJA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU  

Marija Krešić, B.Sc.  
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Ivana Bož, B.Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Kristina Prusac, B.Sc.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru    

Sažetak: Rad daje osvrt na Park prirode Hutovo blato i rijeku Krupu (Bosna i Hercegovina), s naglaskom na prirodnim resursima područja. Rijeka Krupa ima reverzibilan tok i na taj način uzrokuje plavljenje okolnog područja, što ima negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet. Rad daje prijedlog rješenja regulacije toka rijeke Krupe, uzimajući u obzir zaštićeno područje. Predstavljeno je današnje stanje, dani su podatci koje treba uzeti u obzir prilikom projektiranja i izgradnje fleksibilne brane u zaštićenom području.  

Ključne riječi: rijeka Krupa, Hutovo blato, Park prirode, fleksibilna brana       

cijeli rad

 
impressum

arhiva

       

webmaster