|
|
Riječ urednice
Treći broj e-zbornika,
elektroničkog zbornika radova Građevinskog fakulteta, kao i
prethodni brojevi, rezultat je prezentacije znanstvenih sati,
znanstvenih i stručnih radova inozemnih i domaćih stručnjaka i
nastavnika i studenata ovog fakulteta. Radovi u ovom broju su iz
područja cestovnih čvorišta, mostogradnje, betonskih i nosivih
konstrukcija, geotehnike, hidrotehnike i dr.
U ovom broju smo obilježili obljetnicu smrti naših pokojnih
profesora prof. dr.
sc. Pere Marijanovića i prof.
dr. sc.
Hrvoja Soče i sa ova dva rada podsjetili se još jednom na bogati
znanstveni doprinos koji su dali kako našem fakultetu tako i
široj akademskoj zajednici.
Zahvaljujem svima koji su svojim radom doprinijeli
objavljivanju trećeg broja i ujedno vas pozivam na daljnju
suradnju.
Urednica
|
SLOVENIAN EXPERIENCES WITH "TURBO -
ROUNDABOUTS"
Tomaž Tollazzi,
Ph. D.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia
Sašo Turnšek, B. Sc.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia
Marko Renčelj, Ph. D.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia
Sažetak:
Ideja kružnih raskrižja sa spiralnim tokom cirkulacijskog
kolnika ("turbo-kružna raskrižja") je vrlo brzo prenesena i u
slovenski okoliš. Za to postoji više razloga. Jedan od
najvažnijih razloga je sigurno činjenica da su u prošlosti u
Sloveniji građena premala dvotračna kružna raskrižja, što se
protivilo zakonskom pravilu o obveznom korištenju unutarnje
cirkulacijske prometne trake u slučajevima kada vozač ne napušta
kružno raskrižje na prvom sljedećem izlazu (prosječni vozač nema
dovoljnu duljinu za promjenu vozne trake na cirkulacijskom
kolniku). Drugi razlog je da unutarnja cirkulacijska prometna
traka na kružnom kolniku nije "zanimljiva" mladim i starim
vozačima, zato što se osjećaju nesigurnima pri promjeni trake.
Trenutno su u Sloveniji uvjeti sljedeći: postoji sedam
realiziranih turbo kružnih raskrižja, jedno turbo kružno
raskrižje u izgradnji, za pet turbo kružnih raskrižja projektna
dokumentacija je u fazi odobravanja. Također smo usvojili i naše
smjernice za planiranje i projektiranje kružnih raskrižja sa
spiralnim tokom cirkulacijskog kolnika (turbo kružna raskrižja).
Mada je prvo turbo kružno raskrižje u Sloveniji izgrađeno tek
2008. godine (ostala su izgrađena 2009. i 2010. godine), u
članku su prikazana neka trenutna iskustva s turbo kružnim
raskrižjima u Sloveniji.
Ključne riječi:
prometna sigurnost, kružno raskrižje, turbo kružno raskrižje,
Slovenija
cijeli rad |
PRIRODNA OBILJEŽJA UŽEGA I ŠIREGA PODRUČJA ŽUPE STUDENCI
Prof.
dr. sc. Pero
Marijanović
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Doc. dr. sc.
Maja Prskalo
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak:
Studenački prostor, kao dio šireg okruženja, visoko je vrijedan
u pogledu prirodne obdarenosti, neobične raznolikosti i, čak i u
mnogo širim granicama, rijetke zanimljivosti i neponovljivosti.
Otuda je njegovo znanstveno vrjednovanje logičan slijed svake
studijske angažiranosti ali i podloga za sve druge aktivnosti
koje se žele provesti. Put do znanstvene valorizacije nekog
prostora vodi preko analize, odnosno pravilne raščlambe
prostornih jedinica, njihova opisivanja i vrednovanja te
ponovnog „vraćanja“ u nedjeljivu i međuzavisnu cjelinu, odnosno
čitav proces završava sintezom. U radu je pokazana raščlamba
studenačkog prostora na četiri prostorne jedinice i to: dio
stolačko-čitlučke krške zaravni, čelo navlake s vrelima, polje i
sedrotvorni tok rijeke Trebižat. Ove prostorne jedinice čine
jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je od iznimne vrijednosti u
smislu prirodne i znanstvene zanimljivosti.
Ključne riječi:
geologija, prostorne jedinice, vrjednovanje prostora, Studenci
cijeli rad |
EKSPERIMENTALNO-TEORIJSKA ANALIZA SPOJEVA
S VISOKOVRIJEDNIM VIJCIMA KLASE 10.9 PRI KRATKOTRAJNOM
OPTEREĆENJU
Prof.
dr. sc. Hrvoje Soče,
dipl. ing.
građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Doc. dr. sc.
Vlaho Akmadžić, dipl.
ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak: U
ovom radu je prikazano eksperimentalno – teorijsko određivanje
kritične sile proklizavanja za modele sa spojevima
visokovrijednim vijcima M12, M16, M20, M24 i M27 kvaliteta 10.9.
Tarne površine su nezaštićene i obrađene su pjeskarenjem.
Kratkotrajna kritična sila proklizavanja i koeficijent trenja
određeni su za pomake spoja od 150 mikrometara i od 300
mikrometara. Eksperimentalna su istraživanja rađena na
Strojarskom fakultetu u Mostaru.
Ključne riječi:
spojevi, sila proklizavanja, koeficijent trenja, eksperiment
cijeli rad |
ISPITIVANJE MOSTOVA NA GRAĐEVINSKOM
FAKULTETU SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Izv.
prof. dr.
sc. Mladen Glibić, dipl.
ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak:
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru je u 2008. godini
doživio značajan skok u svom razvoju. Zahvaljujući pomoći Vlade
Republike Hrvatske izgrađena je nova fakultetska zgrada koja je
bila i potpuno opremljena za rad i nastavu studenata i osoblja
fakulteta. U sklopu ove pomoći fakultet je nabavio i opremu za
ispitivanje konstrukcija. Ova oprema je omogućila značajno
povećanje aktivnosti djelatnika fakulteta oko ispitivanja
mostova. Međutim, Građevinski fakultet je vršio i prije
ispitivanja mostova zahvaljujući suradnji sa mr.
sc. Predragom Đukićem dip.ing.str. koji je imao
odgovarajuću opremu za ispitivanje konstrukcija. Ovaj članak
obrađuje sva ispitivanja mostova koje je vršio Građevinski
fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Ključne riječi:
ispitivanje mostova, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
cijeli rad |
PRIORITETNI PROJEKTI ZA ZAŠTITU OD POPLAVA
NA VODNOM PODRUČJU JADRANSKOG MORA PREDLOŽENIH GLAVNIM
PREVENTIVNIM PLANOM ZAŠTITE OD POPLAVA FEDERACIJE BIH
Željko Ostojić,
dipl. ing.
građ.
Javno poduzeće za "Vodno područje
slivova Jadranskog mora" Mostar
Sažetak:
Dosadašnja iskustva s poplavama, jasno pokazuju da su problemi
zaštite od poplava u Bosni i Hercegovini (BiH) pa tako i u
Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH), vrlo specifični i
kompleksni. Za rješavanje problema zaštite od poplava potrebna
su značajna sredstva, kojima društvo u ovom trenutku ne
raspolaže, pa je neophodno aktivnosti zaštite od poplava
provoditi u fazama, na osnovu dobro dokumentiranih lista
prioriteta. Pri tome ne treba gubiti iz vida da se ulaganje u
zaštitu od poplava smatra neprivrednom investicijom (što je
neopravdano), jer financijska ulaganja ne donose direktan profit
za uloženi novac. Međutim, kada se analiziraju potencijalne
štete koje mogu nastupiti (koje se svake godine događaju) onda
ulaganje u zaštitu od poplava i preventivno djelovanje može biti
i te kako privredna investicija. Mnoga ugrožena područja su i
najnerazvijenija, a jedan od razloga njihove nerazvijenosti je i
taj što tu postoji stalna opasnost od poplava. Za provođenje
mjera zaštite od poplava država (BiH, F BiH, kantoni i općine)
nosi najveću odgovornost i mora osigurati sredstva za te
aktivnosti.
Ključne riječi:
zaštita od poplave, Federacija Bosne i Hercegovine
cijeli rad |
TORZIJSKI ODZIV SIMETRIČNIH KONSTRUKCIJA
Mr.
sc. Valentina Ivanković Mihalj, dipl.
ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak:
Promatranje zgrada izloženih snažnom djelovanju potresa,
pokazalo je da čak i simetrične konstrukcije mogu biti izložene
torzijskim oscilacijama. Odredbe građevinskih propisa za
seizmiku daju samo zahtijeve za slučajni ekscentricitet (koje se
zajednički odnose na slučajni ekscentricitet konstrukcije i
torzijsko gibanje tla). Slučajni ekscentricitet je samo u
funkciji tlocrtne dimenzije zgrade, te se ne odnosi na
frekvencije konstrukcije. Naš prijašnji rad, temeljen na
analitičkom istraživanju [Raduka, (2005)], je pokazao da odgovor
simetričnih zgrada izložen bočnoj (horizontalnoj) pobudi može
biti pod značajnim utjecajem različitih parametara. Pokazano je
da nestabilne samopobuđene torzijske oscilacije mogu biti
uzrokovane i bočnim oscilacijama, ako se vrijednosti parametara
konstrukcije zadovoljavaju određene uvjete. U kontekstu takvih
rezultata možemo ograničiti broj parametara u ovom radu. Glavni
cilj ovog rada bio je utvrditi ponašanje stvarne konstrukcije,
zadovoljavajući odabrane uvjete parametara, tijekom djelovanja
potresa.
Ključne riječi:
simetrične konstrukcije, slučajni ekscentricitet, torzija
cijeli rad |
PRIMJERI OCJENJIVANJA I PROCJENE STANJA
POTPORNIH ZIDOVA
Doc.
dr. sc. Maja Prskalo,dipl.
ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Maja Zadro, mr.
građevine
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak: U
radu su definirana oštećenja i procesi oštećenja, odnosno pojave
kod potpornih konstrukcija, te su na osnovu stanja potporne
konstrukcije predložene i izvršene odgovarajuće mjere sanacije.
Iskustvo iz raznih sredina je pokazalo da se poslovima pregleda
i održavanja potpornih konstrukcija počinje baviti tek onda kada
dođe do havarija ili većih oštećenja koja imaju bitan utjecaj na
njihovu funkcionalnu primjenu. Proračun stabilnosti potpornih
konstrukcija izveden je u programu GEO5 i ručnim postupkom prema
Eurokod-u 7. Analiza stabilnosti i procjena stanja potpornog
zida je provedena za armirano betonski zid u Mostaru.
Ključne riječi:
oštećenja, potporne konstrukcije, AB zid, sanacija, GEO5
cijeli rad |
VARIJANTE IZVEDBE CESTOVNIH ČELIČNIH
MOSTOVA
Doc.
dr. sc.
Vlaho Akmadžić, dipl.
ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Marijana Prkačin, mr. građevine
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak: U
radu je opisan Steinkjer most, koji se nalazi u Norveškoj.
Napravljen je njegov statički proračun prilagođen domaćim
važećim propisima. Glavni nosač mosta proračunat je u dvije
verzije, kao lučni rešetkasti nosač i trapezni rešetkasti nosač,
kako bi se pokazala ušteda materijala i prednosti lučnih nosača
u odnosu na konvencionalne. Statički proračun proveden je pomoću
programskog paketa Tower 6.0, na 3D modelu, za obje navedene
varijante. U radu su prikazani detalji veza karakteristični za
rešetkasti lučni most. Na osnovu orijentacijske specifikacije
materijala dokazana je tvrdnja da rešetkasti lučni most uštedi
više od polovine količine čelika u odnosu na trapezni rešetkasti
most. Proračun temelja proveden je po HRN EN 1997-1:2007 i
pomoću programskog paketa GEO5.
Ključne riječi:
lučni rešetkasti most, Per Tveit, hibridno temeljenje, varijante
cestovnih mostova, detalji veza.
cijeli rad |
PREGRAĐIVANJE RIJEKE NERETVE
Izv.
prof. dr.
sc. Mijo Vranješ, dipl.
ing. građ.
Građevinsko-arhitektonski fakultet Split, Sveučilište u Splitu
Prof. dr. sc.
Davor Romić, dipl.
ing.
Agronomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak: Da
bi se osigurala dovoljna količina nezaslanjene vode za potrebe
navodnjavanja i ispravnih ekoloških prilika u donjoj Neretvi,
kao izvor dostatnih količina je rijeka Neretva. Rijeka je pod
utjecajem mora sve do Metkovića, zbog čega je zaslanjena
naročito ljeti kad su potrebe za vodom najnaglašenije. U samom
koritu rijeke potrebno je izgraditi odgovarajuću građevinu kojom
će se spriječiti zaslanjivanje. Izbor pregradnog profila kao i
samo rješenje pregrade vrlo je složena zadaća, gdje je nužno
rješenjem zadovoljiti niz uvjeta. Rijeka je plovna sve do
Metkovića, pa se mora osigurati prolaz brodovima. Cijela dolina
ima vrlo niske kote terena, tako da je otežana obrana od
poplava, a građevinom u koritu rijeke se ne smije pogoršati
stanje. Cijeli prostor krajobrazno je vrlo vrijedan i pregrada
se mora lijepo uklopiti u njega. Upravljanje objektom u
funkcionalnom smislu mora biti jednostavno. Proučavanjem
nekoliko mjesta pregrađivanja i više koncepata rješenja pregrade
izabrano je optimalno rješenje, koje je provjereno na fizikalnom
modelu.
Ključne riječi:
rijeka Neretva, zaslanjivanje, pokretna pregrada, fizikalni
model
cijeli rad |
HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE DUVANJSKOG POLJA –
PROMATRANO U KONTEKSTU POPLAVNOG VALA IZ SIJEČNJA 2010 GODINE
Josip Marinčić,
dipl. ing.
geol.
JP.Elektroprivreda HZ-HB
Doc. dr. sc.
Amira Galić, dipl.
ing. geol.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Enes Šerifović, dipl.
ing. geol.
Cerberus, Tuzla
Sažetak:
Duvanjsko polje, za razliku od drugih polja Hercegovine i
jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrološka cjelina, a
sve vode vrlo razgranate mreže većih i manjih dotoka drenira tok
rijeke Šuice, kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kovači
(856 m n.m.). Većina ovih voda izvire na vrelima Ričine (700 m
n.m.) odnosno dotječu u akumulaciju Buško Blato. Manji dio voda
izvire u nižim razinama sliva Cetine. Poplavni val je uslijedio
nakon obilnih kiša koje su u peridu od 05-10.01.2010 god. zbirno
iznosile 255 mm. Ovim kišama je prethodio iznad prosječno kišni
i snježni prosinac 2009 god. Dodatni i ključni efekt razvoju
pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i
promjena u podzemnoj raspodijeli voda, odnosno pomjeranju
hidrogeološke razvodnice dalje u masive Ljubuše i Vrana. Upravo
iz ovih smjerova (istočni i jugoistočni rubovi polja) su
bilježene ekstremne pojave izviranja velikih količina vode iz
vapnenačkih masiva na razinama i po 20 i više metara od razine
polja.
Ključne riječi:
Duvanjsko polje, ponor Kovači, retencija, poplavni val,
neogenski bazen
cijeli rad |
|
|
impressum
arhiva
|