OCJENA EFIKASNOSTI VODOVODA

doc. dr. sc. Ivana Domljan, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru

Sažetak: U članku se istražuje efikasnost vodovoda u Bosni i Hercegovini (BiH) korištenjem podešene metode najmanjih kvadrata. Ustanovljeno je da se ista količina vode može isporučiti uz smanjenje ulaganja faktora proizvodnje za minimalno 38.3%, što pokazuje nisku razinu relativne efikasnosti.
Sustavno mjerenje efikasnosti vodoopskrbe se razvija od 1996., a globalno zamjećuje od 2000. Europske tranzicijske zemlje tek od skora uvode participaciju privatnog sektora u vodoopskrbu, pa još ne postoji interes za regulaciju sektora, primjenu metode usporedbe i ocjenu relativne efikasnosti vodnih operatera.
Kao prvo kvantitativno istraživanje efikasnosti lokalne vodoopskrbe u BiH, ovaj rad može poslužiti kao orijentir za buduće ocjene efikasnosti.

Ključne riječi: vodoopskrba, efikasnost, Bosna i Hercegovina

cijeli rad

UVOD U OKOLIŠNO - ODRŽIVI RAZVOJ

doc. dr. sc. Željko Rozić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakulte
Sveučilište u Mostaru
Mario Zovko, dipl. ing. str.
Zdenko Mandić, dipl. ing. kem. teh.

Sažetak: Rad je pregledna retrospektiva nedavno izdane knjige: UVOD U OKOLIŠNO - ODRŽIVI RAZVOJ, od istih autora, te predstavlja ujedno i kratak izvod dijela jednog poglavlja ove knjige koji govori o okolišnom inženjerstvu u kontekstu održivog razvoja. Knjiga ima namjeru ukazati na neke javno dostupne podatke i otvoriti raspravu o budućnosti planeta Zemlje kod svakoga pojedinca (čitatelja) jer se ta pitanja i tiču svih. Uz to, namjera je ukazati na neke sada uočene probleme i pokušati dati smjernice za rješavanje problema okolišne održivosti, pokušati razbiti neke stereotipe i, na koncu, dati neki uvod u cijeli široki spektar tema koje otvara sintagma okolišno-održivi razvoj u bilo kojem društvu na globalnoj i lokalnoj razini.

Ključne riječi: Ekologija, okolišno inženjerstvo, održivi razvoj, upravljanje okolišem

cijeli rad

ENERGETSKI, OKOLIŠNI I SOCIJALNI ASPEKTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE  

dr. sc. Jerko Pavličević, izvanredni profesor
Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
mag. Znanosti o okolišuIrena Rozić, asistent
Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
dr. sc. Suad Halilčević, redovni profesor
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli

Sažetak: Bosna i Hercegovina je usvojila akcioni plan korištenja obnovljivih izvora energije, plan je dosta ambiciozan i predviđa do 2020.god. dostići 41% energije iz obnovljivih izvora. U ovom radu će se prikazati mogućnost korištenja šumskog otpada za proizvodnju električne energije. Dva osnovna obnovljiva izvora energije Bosni i Hercegovini su energija vode za proizvodnju električne energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal se iskorištava uglavnom u velikim hidroelektranama od strane tri bosansko-hercegovačke elektroprivrede dok korištenje biomase podrazumijeva tradicionalno iskorištavanje drveta kao čvrstog goriva u domaćinstvima i lokalnim kotlovnicama bez ikakve kontrole i granica. BiH ima zavidne potencijale biomase čemu ide u prilog i činjenica da je oko 50% teritorije BiH je pokriveno šumama pri čemu ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi. U ovom radu uzeli smo za primjer mogućnost korištenja šumskog otpada za proizvodnju električne energije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji-kantonu i tuzlanskom kantonu. Kroz rad će biti prikazan utjecaj korištenja obnovljivih izvora energije na energetsko stanje, zaštitu okoliša te sociološki aspekt korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Ključne riječi: obnovljivi izvori, energija, okoliš, biomasa

cijeli rad

PROVJERA NOSIVOSTI KONSTRUKCIJE CRKVE SV. JAKOVA U MEĐUGORJU  

prof. dr. sc. Mladen Glibić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru
Branimir Velić, mag. građ.

Sažetak: U radu je prikazana provjera nosivosti konstrukcije Crkve sv. Jakova u Međugorju.
Pri tomu, napravljena je provjera o tomu koliku sigurnost ima konstrukcija Crkve koja je projektirana 1967. godine prema važećim normama, u odnosnu prema sadašnjim propisima tj. Eurokodovima: EN1, EN2, EN7 i EN8. Kvaliteta tla je sa dopuštenom nosivošću od 200 kN/m².

Ključne riječi: Crkva sv. Jakova u Međugorju, provjera konstrukcije prema Eurokodovima  

cijeli rad

ANALIZA OPTEREĆENJA PROIZVODNE HALE

prof. dr. sc. Vlaho Akmadžić, dipl. ing. građ.
Željko Mikulić, dipl. ing. građ.
Mia Tadić, mag. građ.
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru

Sažetak: U ovom radu obrađena je analiza opterećenja na specifičnu konstrukciju hale postavljene u smijeru sjever-jug. Odabran je konkretan lokalitet, naznačen dalje u radu, kako bi se mogli usvojiti konkretni parametri potrebni za sam proračun. Analiza opterećenja urađena je u skladu s Europskim normama. Budući da kod nas još nisu usvojeni nacionalni dodatci te je Eurocode neprimjenjiv, usvojili su se ekvivalentni podaci iz područja Hrvatske.

Ključne riječi: Analiza opterećenja, Eurocode, vjetar, snijeg

cijeli rad

INTERAKCIJA TEMELJ-TLO I SANACIJA OBJEKTA MIKROŠIPOVIMA

prof. dr. sc. Sabid Zekan, dipl. ing. rud.
prof. dr. sc. Mirsad Topalović
Sabrina Salković, dipl. ing. rud.
Dragan Ilić, student
Rudarsko Geološko Građevinski Fakultet
Univerzitet u Tuzli

Sažetak: Interakcija tlo-temeljna konstrukcija ima za cilj da odredi reaktivne sile tla-stijene kao osnovu za optimizaciju konstrukcije. U ovom radu, analiziran je problem interakcije jednog individualnog stambenog objekta u naselju Vitinica, Opština Sapna. Objekat je u zadnjih 30 godina trpio različita oštećenja koja su bila vidljiva na zidovima, podu i stropnim konstrukcijama. Vlasnik je dva puta vršio sanaciju objekta ali bezuspješno. Vlasnik je do tada vršio podbetoniranja i ojačanja temelja. Istraživanjem je utvrđeno, da je objekat temeljen u dva različita litološka člana, da u dubini postoji rasjedna zona i da je objekat temeljen u blizini aktivnog klizišta. Oštećenja su nastala na osnovu deficita masa ispod jednog dijela temelja objekta i pogrešno izvedenim ranijim sanacionim mjerama. Sanacione mjere su odabrane na osnovu jasno definisane interakcije temelj - tlo.

Ključne riječi: interakcija temelj-tlo, sanacione mjere   

cijeli rad

ANALIZA SLIJEGANJA TEMELJNIH PLOČA METODOM KONAČNIH RAZLIKA

prof. dr. sc. Maja Prskalo, dipl. ing. građ.
mr. sc. Anton Vrdoljak
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru

Sažetak: Za kvalitetan proračun i pouzdano izvođenje temelja objekta potrebno je, između ostalog, riješiti interakciju objekta, temelja i tla tijekom svih faza izgradnje. Mehaničke osobine tla su vrlo složene i rješenje problema interakcije temeljnog tla sa elementima konstrukcije zahtjeva određena pojednostavljenja bez kojih bi problem bio nerješiv ili ekonomski neopravdan. Metoda konačnih razlika daje rezultate približne onima čiji je proračun izvršen pomoću programskog koda danog u radu i pokazuju da slijeganja ploče manje ovise o promjeni modula reakcije tla, te su i maksimalne vrijednosti tih slijeganja manje od onih za temeljnu stopu. Navedene prednosti i redukcija diferencijalnih slijeganja su najčešći razlozi izbora temeljne ploče kao načina temeljenja objekta.

Ključne riječi: temeljna ploča, metoda konačnih razlika, slijeganje, Matlab program code  

cijeli rad

INTER-REGIONALNI ČVOR POČITELJ - ČVORIŠTE TIPA TROKUT (DIPLOMSKI RAD)

Marijan Bajić, mag. građ.
Boris Čutura, dipl. ing. građ.
prof. dr. sc. Ivan Lovrić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru

Sažetak: Trasa Jadransko-jonske autoceste položena je uz istočnu obalu Jadranskog i Jonskog mora, od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, i ukupne je duljine približno 1100 km. Prolazi kroz 7 država i nakon prijelaza na područje Bosne i Hercegovine trasa je zajednička s koridorom Vc na dionici Bijača – Počitelj. Dva kilometra prije petlje Počitelj planira se izgradnja Interregionalnog čvora Počitelj koji će povezivati koridor Vc s Jadransko jonskom autocestom. Za povezivanje dviju autocesta najčešće se gradi čvorište tipa trokut.
Tema diplomskog rada je bila Inter-regionalni čvor Počitelj koji je predviđen kao čvorište tipa trokut.

Ključne riječi: Jadransko-jonska autocesta, koridor Vc, čvorište tipa trokut

cijeli rad

TRADICIONALNE SUHOZIDNE KONSTRUKCIJE III. DIO – OSTALE SUHOZIDNE GRAĐEVINE    

mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Ivan Dugandžić, ing. stroj./dipl. novinar
Hrvatsko društvo čuvara baštine Široki Brijeg Frano Oreč, dipl. ing. rud.
Udruga „Zvuk kamena“ Posušje

Sažetak: Ovaj rad predstavlja završni trilogije rada koji govore o tradicionalnim (i modernim) suhozidnim konstrukcijama, njihovom vezom sa obližnjim okolišem, te potrebi njihovog očuvanja, inventarizacije i revitalizacije u narednom razdoblju. U prvom radu dat je detaljan opis raznih vrsta zidova, kao najraširenijeg oblika suhozidnog graditeljstva, čija je osnovna uloga bila zaštita i odvajanje „vlastitog“ od „tuđeg“, sa nekim primjerima iz Hercegovine i Dubrovačkog primorja. U drugom radu dat je detaljan opis raznih kamenih suhozidnih stambenih nastambi/građevina (habitata), od najprimitivnijih zaklona do novijih suhozidnih građevina sa poboljšanom obradom kamena. Također su prikazane osnovne konstrukcijske tehnike, te kratko opisan kamen korišten za suhozidne građevine. U završnom dijelu drugog rada navedeno je nekoliko primjera suvremene primjene tehnike suhozidne gradnje. U ovom završnom radu trilogije o suhozidnim građevinama dat je pregled raznih ostalih građevina u kojima je suhozidna gradnja također pronašla svoju primjenu.

Ključne riječi: suhozidne građevine, kameni krovovi, tumuli, gomile, kaldrma, zdenci, bunari, čatrnje, lokve

cijeli rad

HIDROENERGETSKI KAPACITET GRABOVIČKE RIJEKE I MOGUĆNOST IZGRADNJE MHE  

mr. sc. Tatjana Džeba, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet
Sveučilište u Mostaru
Mile Tomić, mag. građ.

Sažetak: U ovom radu se na temelju raspoloživih topografskih i hidroloških podloga razmatra hidroenergetski kapacitet jedne od značajnijih, ali hidrološko i hidro-energetski neistraženih pritoka rijeke Vrbanje u BiH, Grabovičke rijeke, a sve u cilju mogućnosti izgradnje male hidroelektrane kao obnovljivog vida energije. Također je izračunata stabilnost preljevnog praga za pojavu velikih voda, te izvršen statički proračun preljeva računalnim programom Tower.

Ključne riječi: obnovljivi izvor energije, hidrološke podloge, hidroenergetski kapacitet, stabilnost preljeva      

cijeli rad