Studenti preddiplomskog sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma, 1. i 2. godine, su u petak 12. travnja 2019. posjetili Sarajevo. Terenska nastava u Sarajevu, s ciljem upoznavanja studenata s arhitektonskim i urbanističkim nasljeđem Bosne i Hercegovine, bila je organizirana kao jednodnevni posjet. Sarajevo je grad bogatih arhitektonskih i urbanih vrijednosti kroz različite povijesne epohe i kao takav neizbježno odredište za posjete arhitektonskim objektima stambenog, javnog i sakralnog karaktera.
Po dolasku u Sarajevo uputili smo se na Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje nas je dočekao prof. dr. sc.Adnan Pašić, uz podršku dekana prof. mr. Mevludina Zečevića. Ugledni profesor Pašić je svojim predavanjem na temu „Suvremena arhitektura Bosne i Hercegovine i Sarajeva“ prikazao autore koji su svojim djelima obilježili grad Sarajevo u različitim povijesnim epohama, s akcentom na period Moderne. Izvrsno predavanje je bilo stručni prikaz arhitektonskih i urbanih cjelina koje smo planirali posjetiti tijekom dana. Nakon predavanja studenti su sa zadovoljstvom obišli zgradu Arhitektonskog fakulteta: amfiteatre, biblioteku i učionice.
Terenski posjet je započeo na kompleksu Marindvora obilaskom kapitalnih djela arhitekata Borisa Magaša, Juraja Neidhardta, Ivana Štrausa, Karla Paržika i dr.
Zgradu Historijskog Muzeja Bosne i Hercegovine projektirali su 1959. godine Boris Magaš, Edo Šmidihen i Radovan Horvat. Muzej Revolucije – naziv pod kojim je izvorno projektiran predstavlja jedinstven primjer internacionalnog stila u arhitekturi grada Sarajeva.
Zgrada Filozofskog fakulteta, Zgrada Parlamenta i Skupštine BiH, Prirodno matematički fakultet, Stambene zgrade u Alipašinoj, su samo dio građevina kojima je Neidhardt obilježio Sarajevo.
Zgrada Zemaljskog muzeja BiH najznačajnije je djelo Karla Paržika, češkog arhitekta, koji je svoj radni vijek proveo u Sarajevu i izradio preko 160 projekata.
Posjeta Gradskoj Vijećnici i vođeni obilazak prikazao je zgradu iz doba Austrougarske vladavine, nekadašnju Nacionalnu-univerzitetsku biblioteku obnovljenu 2014. godine.
Muzejski prostor Svrzina kuća, izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske obitelji iz XIX. stoljeća. Svrzina kuća je tipični primjer arhitekture tog vremena. Obilaskom Baščaršije prepoznaje se poslovni i administrativni dio, dok je mahala u kojoj se nalazi Svrzina kuća rezidencijalni dio orijentalne arhitekture.
Posjetili smo i djelo Josipa Vancaša, Katedralu Srca Isusova, izgrađenu po dolasku Austrougarske. Vancaš ostaje u ovom gradu da radi i djeluje, projektirajući najznačajnije zgrade iz tog perioda.
Stambeno naselje „kolonija“ na Džidžikovcu braće Reufa i Muhameda Kadića izgradilo se zbog nagle potrebe za gradnjom stanova. Stambeni blokovi su urađeni u tri kaskade i izvrstan su primjer stambene arhitekture poslije Drugog svjetskog rata uklopljene u okolne zelene površine. Braća Kadić darovala su BiH vrijednu baštinu suvremene arhitekture.
U večernjim satima stigli smo u Mostar, malo umorni ali zadovoljni novim iskustvom.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru se zahvaljuje Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dekanu prof. mr. Mevludinu Zečeviću i prof. dr. sc.Adnanu Pašiću na organizaciji naše nastave.
Studenti i nastavnici se zahvaljuju dekanici prof. dr. sc. Maji Prskalo na iskazanom razumijevanju i potpori organizacije terenske nastave u Sarajevo.
doc. dr. sc. Valerija Kopilaš