U sklopu znanstveno-istraživačkog projekta: „Unaprjeđenje i razvoj metoda za istraživanje i upravljanje objektima u kršu (poseban osvrt na otvorene bunare) u cilju istraživanja fenomena u kršu i mogućnosti korištenja u svrhu opskrbe vodom“, u proteklom razdoblju urađena su opsežna terenska istraživanja. Nositelj projekta je Sveučilište u Mostaru, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, a voditeljica projekta je doc. dr. sc. Mirna Raič.
Projekt je financiran temeljem Javnog poziva FBiH Ministarstva obrazovanja i znanosti za podršku znanstveno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih projekata s aktivnom primjenom u gospodarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, u suradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i projektima “Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta” (EGG2) i “Prevođenje Okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini u održivi i inkluzivni rast” (SDG2BIH) – R&D grant shema u 2024. godini.
Kroz povijest, otvoreni bunari su služili za opskrbu vodom u krškim područjima gdje nije bilo moguće ostvariti zahvat pitke vode putem otvorenih tokova niti je postojao bilo kakav drugi pristup pitkoj vodi. Takvi otvoreni bunari se i danas nalaze na području Bosne i Hercegovine. Stanovništvo ih koristi za određene potrebe u poljoprivredi ili stočarstvu. U prošlosti, za vrijeme velikih suša, ti bunari su predstavljali jedini izvor pitke vode. Određeni broj bunara je i danas očuvan, dok su ostali zapušteni. Radi se o objektima zidanim od kamena koji je bio osnovni građevinski materijal na ovom području. Objekti su neistraženi, te samo postoje predaje o tome kako su nastali i tko ih je gradio. Ne postoji izrađen protokol istraživanja ovakvih i sličnih objekata. Nužan je multidisciplinarni pristup istraživanju ovakvih objekata koji bi uključio arheološka, geološka, hidrogeološka, geodetska, konstrukcijska i hidraulička istraživanja koja bi rezultirala s bazom podataka o području koje gravitira prema otvorenom zidanom kamenom bunaru – pilot područje je otvoreni bunar Jezerac, selo Goranci, Mostar. Ovisno o utvrđenom kapacitetu bunara, moguća je daljnja namjena u svrhu vodoopskrbe ruralnoga područja koje do danas nema sustav opskrbe vodom.
Činjenica kako otvoreni bunari nisu nikada ranije istraživani na ovim područjima koja su inače siromašna izvorima pitke vode daje opravdanost izvođenja istraživanja ove vrste. U sklopu istraživanja moglo bi se doći do odgovora na razdoblje nastanka ovih objekata, te na taj način dati doprinos opisu povijesnih značajki područja. Rješenje koje bi doprinijelo korištenju vode za lokalno stanovništvo iz otvorenih bunara dalo bi značajan socijalni doprinos za stanovništvo ovih područja koje većinom nema riješen sustav opskrbe vodom. S konstruktivnog aspekta važno je dobiti podatke o geometriji objekta kao i o terenu na kojem se objekt nalazi te na koji način je sam objekt zidan i da li postoje neka ojačanja toga ziđa i općenito stanje zidane konstrukcije.
U proteklom razdoblju kontinuirano se obavlja monitoring padalina i razina vode, urađeno je pražnjenje Jezerca sa stalnim mjerenjem povrata vode ispitivanjem parametara vode, urađeni su geofizički profili, kao i opsežna geodetska mjerenja u cilju formiranja digitalnog modela i terena i bunara. Urađena je i procjena stanja zidane konstrukcije. U narednom razdoblju, nastavit će se s monitoringom i radit će se analiza svih prikupljenih podataka dobivenih terenskim istraživanjima. Ovim putem se projektni tim s FGAG SUM (doc. dr. sc. Mirna Raič, prof. dr. sc. Mladen Kustura i Petra Sušilović, mag. građ.) zahvaljuju tvrtki Hering d. d. Široki Brijeg, Udruzi Goranačko blago, IGH d. o. o. Mostar i svim sudionicima terenskog dijela projekta koji se odnosio na pražnjenje otvorenog bunara Jezerac.
