ISSN 2232-9080
Posebno izdanje, rujan 2018.
Poštovani čitatelji,
s posebnim zadovoljstvom predstavljamo posebno izdanje e-Zbornika koje sadrži radove s 3. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Hercegovina – zemlja kamena.
Simpozij je održan 29.-30. lipnja 2018. god. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i bio jedan u nizu događanja kojima u 2018. god. Građevinski fakultet obilježava 40. obljetnicu postojanja.
Uz Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru organizator Simpozija bila je i Udruga Zvuk kamena iz Posušja koja godinama promovira autohtoni kamen, kamenarski poziv, te drevnu baštinu vezanu za kamen.
Želja je organizatora Simpozija bila potaknuti raspravu o brojnim pitanjima s područja istraživanja, eksploatacije i uporabe arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena u Hercegovini, Bosni i Hercegovini i šire što pokazuje i dvadeset radova koje vam predstavljamo.
Do narednog broja u prosincu 2018. godine,
Ivana Domljan
OSVRT NA NAZIVLJE TRADICIJSKIH ALATA U OBRADI KAMENA NA PODRUČJU HERCEGOVINE
Vlaho Akmadžić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, izv. prof. dr. sc.
Anton Vrdoljak
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, mr. sc.
Marko Zelenika
DZG Građevinar Fajić d.o.o. Mostar, mag. građ.
Sažetak: Zbog svojih specifičnosti obnova zidanih objekata od kamena na području Hercegovine je rađena od strane manjeg broja građevinskih firmi. Razlog tome se prvenstveno ogleda u malom broj stručne radne snage i dostupnosti specifičnih alata. Jedna od firmi koja se posebno istaknula u ovom području je firma DZG „Građevinar Fajić“ d.o.o. sa sjedištem u Mostaru, a o čemu svjedoče brojni objekti izvedeni od strane istih. Zbog ograničenosti prostora u ovom radu će se navesti samo neki primjeri tradicijskih alata koje ova firma koristi za obradu kamena kako bi se potaknulo druge autore da detaljnije istraže ovaj fenomen na području Hercegovine. Na kraju se navodi primjer nedavno izvedene najjednostavnije zidane građevine od kamena.
Ključne riječi: Tradicijski alati, obrada kamena, suhozid
PRIMJENA KALCIJEVOG KARBONATA U MEDICINSKE SVRHE
Ivica Brizić
Sveučilište u Mostaru Medicinski fakultet, izv. prof., dr. sc.
Martin Kondža
Sveučilište u Mostaru Farmaceutski fakultet, asistent, mag.pharm.
Sažetak: Kalcijev karbonat je kemijski spoj sastavljen od tri elementa; kalcija, ugljika i kisika, a možemo ga opisati kemijskom formulom CaCO3. U prirodnom obliku ga nalazimo u stijenama diljem svijeta, te u ljuskama morskih životinja, puževa, jajeta i slično. Čovjek se s kalcijevim karbonatom susreće od prapovijesti, a danas se koristi u različitim granama ljudske djelatnosti, pa tako i medicini i farmaciji.
Kalcijev karbonat danas se koristi kao lijek iz skupine lijekova s djelovanjem na probavni sustav i mijenu tvari. Koristi se u liječenju simptoma hiperaciditeta, žgaravice i nadutosti, kao i kod liječenja hiperfosfatemije u bubrežnih bolesnika. Koristi se i kao dodatak prehrani, pri čemu najviše služi za suplementaciju kalcija, kod osoba koje imaju niske razine kalcija ili se nalaze u rizičnoj skupini. Često se pronalazi i u hrani, gdje se pojavljuje u obliku prehrambenog aditiva, gdje služi kao bojilo, nutrijens, regulator kiselosti. Osim toga, kalcijev karbonat se danas naveliko upotrebljava u farmaceutskoj industriji kao pomoćna tvar, koja omogućava oblikovanje ljekovitih pripravaka.
U ovom radu obradit će se uloga kalcijevog karbonata u očuvanju ljudskog zdravlja i prevenciji bolesti, kroz prikaz njegove uporabe u različitim pripravcima vezanim za zdravlje ljudi.
Ključne riječi: kalcijev karbonat, medicina, farmacija, lijek
BLAGO HERCEGOVAČKOG KAMENJARA – KAMEN I VODA
Ivan Dugandžić
Hrvatsko društvo čuvara baštine
Sažetak: Koliko se Hercegovina promijenila u zadnjem stoljeću, kao ilustracija mogu poslužiti napuštena kamena zdanja za prikupljanje vode pokraj kraških vrtača.
Zdenci (bunari), nakapnice (čatrnje) i lokve bitan su izvor podataka za povijest naroda i područja, ali i za povijest graditeljstva. Nažalost, naplavi mnogih javnih zdenaca, nakapnica (čatrnja) i lokava zapušteni su ili obrasli korovom, a spremnici oštećeni ili djelomično zatrpani. Naše nakapnice i lokve trebamo osposobiti ne samo iz kulturno-povijesnih razloga, izletničkih privlačenosti nego iz potrebe, jer sačuvati pitku vodu dragocjenije je od zlata. U radu se opisuje graditeljska baština kraj izvora i voda koji su dio naslijeđene baštine i svjedoče o životu stanovništva Hercegovine tijekom stoljeća.
Ključne riječi: Graditeljska baština, nakapnice, bunari, lokve, zaštita graditeljske bašine
PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA I OTVARANJA KAMENOLOMA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOGA KAMENA
Amira Galić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, izv. prof., dr. sc.
Vinko Bilopavlović
dipl. ing. geol.
Sažetak: Kamen s ovih prostora je karbonatnog sastava, sedimentnog porijekla, vapnenac, rjeđe breča i dolomit. Najčešće je kredne starosti, korisna je mineralna sirovina i ima široku primjenu u graditeljstvu, arhitekturi i umjetnosti. Problemi koji se očituju u fazi projektiranja i ishođenja dokumentacije za koncesije, kao i problemi financijske prirode za otvaranje kamenoloma su glavne prepreke koncesionarima. Potrebno je ukazati na značaj istražnih radova, jer se neke od metoda istraživanja najčešće izbjegavaju ili samo djelomično koriste. U ovom radu prikazan je dio problema vezanih za istraživanje arhitektonsko-građevnoga kamena i otvaranje kamenoloma.
Ključne riječi: arhitektonsko-građevni kamen, istraživanje i otvaranje kamenoloma
MOGUĆNOSTI EKSPLOATACIJE I ISKORIŠTENJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U HERCEGOVINI
Ivo Galić
Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, izvanredni profesor
Branimir Farkaš
Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, viši asistent
Ivan Soldo
Malinska 5, Zagreb, mag. ing. rud.
Dragan Vidić
Ministarstvo gospodarstva, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb, dr. sc., stručni suradnik
Sažetak: U ovom radu prikazana su odobrena i autorima poznata ležišta arhitektonsko-građevnog kamena na području Hercegovine, gdje se trenutno izvode istraživanja i eksploatacija. Položaj ležišta prikazan je na topografskoj karti primjenom programa Bentley Microstation. Obradom listova osnovne geološke karte (OGK, M1:100 000) napravljena je kompilacijska geološka karta, u cilju pregleda aktivnih lokacija arhitektonsko-građevnog kamena te povoljnih geoloških struktura za pokretanje novih istraživanja. Iz autorova opusa i iz mrežnih podataka izdvojeno je nekoliko znakovitih vrsta stijena koje se eksploatiraju kao arhitektonsko-građevni kamen, koji su poznati kod nas i u svijetu.
Prikazana ležišta, te primjena nekih vrsta kamena u gradnji ekskluzivnih objekata kako kod nas tako i u svijetu upravo ukazuju da se na području Hercegovine nalazi veliki potencijal, što u gospodarskom smislu može biti značajan čimbenik razvoja. U prilog tome ide i činjenica da se u posljednjih desetak godina broj aktivnih kamenoloma udvostručio, a eksploatacija kamena je toliko intenzivirana tako da je godišnja produkcija višestruko povećana, osobito u posljednjih pet godina.
Suvremena eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena izvodi se visoko produktivnim tehnologijama površinskim i podzemnim kopovima. Takva eksploatacija predstavlja masovni iskop stijene, od čega se samo jedan dio te stijene koji je najkompaktniji koristi kao arhitektonsko-građevni kamen.
Zbog geoloških uvjeta u ležištu, udio iskopane stijene od 70%, pa i više, predstavlja kameni ostatak koji se odlaže u okolišu ili u najboljem slučaju koristi kao sirovina za tehničko-građevni kamen.
Danas se u klasičnoj eksploataciji arhitektonsko-građevnog kamena koriste sofisticirani strojevi za rezanje kojima se dobivaju geometrijski pravilni blokovi čija je vrijednost na tržištu višestruko veća od nepravilnih komada stijene. No, zbog visoke cijene eksploatacije po jedinici proizvoda, nalaže se ekonomska opravdanost iskorištenja i manjih, nepravilnih komada stijene za lokalnu gradnju.
Osobito se to odnosi pri gradnji građevinskih objekata u Hercegovini gdje se iskop može izvesti klasičnom metodom eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena a iskopani kamen se može preraditi i upotrijebiti za gradnju objekata kao autohtoni materijal.
Isto tako, iza eksploatacije ostaje velika količina kamenog ostatka koji se može iskoristiti kao karbonatna sirovina za industrijsku namjenu, koja može ponekad po vrijednosti premašiti vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena. Tu svakako treba poštivati načelo održivog razvoja gdje se integralnim pristupom valorizira vrijednost svih nađenih mineralnih sirovina uz maksimalnu brigu o stanju okoliša.
Ključne riječi: arhitektonsko-građevni kamen, eksploatacija, način iskorištenja, valorizacija
CRKVA SV. FRANJE – KAMENA LJEPOTICA NA RASNU KOD ŠIROKOG BRIJEGA
Mladen Glibić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc., dipl. ing. građ
Ivo Čolak
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc., dipl. ing. građ
Ivan Dugandžić
Hrvatsko društvo čuvara baštine, Široki Brijeg
Sažetak: U prvom dijelu rada dana je povijest gradnje novog župnog stana i povijest gradnje crkve. Pripremni radovi započeli su 1935. godine, a gradnja crkve 1938. godine, da bi bila prekinuta za vrijeme Drugog svjetskog rata i u razdoblju iza njega, te nastavljena i završena u razdoblju od 1958. do 1961. godine.
U središnjem dijelu rada opisana je konstrukcija crkve. Zidovi crkve debljine 75 centimetara su dvoslojni od kamena. Unutarnji je sloj sazidan od lomljenog lokalnog kamena vapnenca u vapnenom mortu, dok je vanjski izrađen od pravilno klesanog pravokutnog kamena. Skoro cijeli vijenac izgrađen je od kamena, izuzev dijela koji je 1958. godine betonski nadograđen.
Ključne riječi: Crkva sv. Franje, Rasno, konstrukcija, kamen
ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKI KAMEN BOSNE
Ismir Hajdarević
Geological Survey of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, M. Sc.
Babajić Elvir
Faculty of Mining, Geology and Civil Engineering, University of Tuzla, ass.prof., PhD
Sažetak: Historija korištenja obrađenog kamena na prostoru Bosne seže još u predantičko doba. Kroz antiku, srednji vijek i tursku vladavinu, najtrajniji kulturno-historijski spomenici su građeni od kamena. Austro-ugarski period predstavlja početak modernog načina eksploatacije i upotrebe kamena kod nas. U to vrijeme kamen iz Bosne počinje i da se izvozi u mnoge evropske zemlje. U decenijama poslije II svjetskog rata započinju intenzivna geološka istrživanja s ciljem pronalaska ležišta kvalitetnog arhitektonsko-građevinskog kamena. Kao rezultat tih aktivnosti otvaraju se novi kamenolomi i povećava se proizvodnja. „Bihacit“, „Hreša“, „Romanit“ postaju poznati brendovi kamena u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Dolaskom rata (1992-1995) na prostoru Bosne zamire eksploatacija i industrija prerade arhitektonsko-građevinskog kamena. Poslije rata na nekim kamenolomima se postepeno obnavlja proizvodnja. Otvaraju se i novi kamenolomi. Neki opstaju na tržištu, a neki se gase. Danas na prostoru Bosne egzistira sedam kamenoloma arhitektonsko-građevinskog kamena. Još neki su u procesu otvaranja. Eksploatišu se: krečnjaci, gabri, karbonatne breče i slatkovodni krečnjaci. Da bi opstali na tržištu neophodno je da modernizuju procese eksploatacije i obrade.
Ključne riječi: arhitektonsko-građevinski kamen, Bosna, eksploatacija, kamenolom, krečnjak, karbonatna breča, gabro, slatkovodni krečnjak.
PRIMJENA LANČANE SJEKAČICE U EKSPLOATACIJI ARHITEKTONSKO GRAĐEVNOG KAMENA
Tomislav Korman
Rudarsko-geološko-naftni Fakultet, Docent
Trpimir Kujundžić
Rudarsko-geološko-naftni Fakultet, Redoviti profesor
Sažetak: Razvojem klasične rudarske podsjekačice došlo je do primjene sličnog stroja pri piljenju horizontalnih i vertikalnih rezova pri eksploataciji arhitektonsko - građevnog kamena. U današnje vrijeme lančane sjekačice predstavljaju suvremene strojeve u površinskoj i podzemnoj eksploataciji, a primjenu su našle u slabo do srednje abrazivnim i mekim do srednje tvrdim stijenama. Učinkovit način površinske eksploatacije ostvaruje se kombiniranjem lančane sjekačice i dijamantne žične pile. Uvođenjem lančanih sjekačica stvoreni su preduvjeti za podzemnu eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena. Učinkovitost lančane sjekačice ovisi o pravilnom izboru radnih veličina stroja, reznih elemenata te uvjeta i načina eksploatacije u određenoj vrsti stijene. U radu je analizirana učinkovitost lančanih sjekačica i njihova primjena u površinskoj i podzemnoj eksploataciji.
Ključne riječi: arhitektonsko-građevni kamen, lančana sjekačica, površinska eksploatacija, podzemna eksploatacija
ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA PREMA DIN EN 1996-1-1 I BAS EN 1996-1-1 (EUROKOD 6)
Salko Kulukčija
Interprojekt d.o.o. Mostar, doc. dr. sc.
Sažetak: U radu su predstavljeni podjela, klasifikacija i mehanička svojstva ziđa od prirodnog kamena prema DIN EN 1996-1-1 i BAS EN 1996-1-1 (Eurokod 6) s napomenom da nacionalni dodatak uz BAS EN 1996-1-1 još nije donesen.
Ključne riječi: ziđe, prirodni kamen, mehanička svojstva, čvrstoća ziđa
OBNOVA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE S POSEBNIM OSVRTOM NA METODOLOGIJU UTVRĐIVANJA ZAMJENSKIH VRSTA KAMENA GRADSKE VIJEĆNICE U SARAJEVU
Azra Kurtović
Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, vanr. prof. dr. sc., dipl. ing. građ.
Krešimir Šaravanja
Ministarstvo graditeljstva/građenja i prostornog uređenja HNŽ/K, mr. sc., dipl. ing. građ.
Sažetak: Kulturno-povijesna baština sadrži pokretnu baštinu (naslijeđe) koju čine sva ostvarenja likovne i primljenjene umjetnosti, a koja nisu organski vezana sa građevinom. Nepokretnu kulturno-povijesnu baštinu (graditeljsko naslijeđe) predstavljaju nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od prahistorije do danas. Poznato je da je pri obnovi kulturno-povijesne baštine od prirodnog kamena posebna problematika na izboru zamjenskog kamena. Građevine govore o tome, koliko smo bili uspješni u odabiru zamjesnog kamena kada nisu dostupni izvorni nacrti i projekt, a uspjevamo uraditi vrlo dobru identifikaciju postojećeg kamena. Primjer takvog slučaja je dat u ovom radu na projektu obnove vrlo kompleksnog objekta sa stanovišta vrste i načina primjene prirodnog kamena: povijesne građevine Gradska vijećnica u Sarajevu.
Ključne riječi: kulturno-povijesna baština, obnova, postojeći i zamjenski kamen, Gradska vijećnica u Sarajevu, krečnjak, granit
ZAŠTITA AUTORSKOG PRAVA U ARHITEKTURI NA PRIMJERU UTVRĐIVANJA ZAMJENSKE VRSTE KAMENA PODLOGE TRGA BOSNE I HERCEGOVINE
Azra Kurtović
Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, vanr. prof. dr. sc., dipl. ing. građ.
Sažetak: U današnje doba vrlo je korisno znati što je autorsko djelo i autorsko pravo, tko su ovlašteni nositelji autorskog prava, kako se ono štiti te koje su posljedice njegovog kršenja. Autorskopravnu zaštitu uživaju mnoga djela s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, kao što su književna djela, računalni programi, muzika, filmovi, baze podataka, naučni i stručni radovi, itd. Prema primjenjivim propisima autorskopravnu zaštitu uživaju i djela arhitekture, što uključuje izvedene objekte i pojedine dijelove arhitektonske projektne dokumentacije. U radu je dat pregled zakonske regulative o autorskom i srodnim pravima. Usvajanjem novog Zakona o autorskom i srodnim pravima izvršeno je potpuno usklađivanje Bosne i Hercegovine sa pravnim poretkom Evropske unije. U radu su dati postupci i rezultati ispitivanja kvaliteta zamjenskog kamena pri obnovi podloge Trga Bosne i Hercegovine. Obnova trga obuhvatala je isključivo zahvate koji su bili potrebni da bi se trgu vratio njegov prijeratni izgled, kako ga je projektirao Dušan Džamonja.
Ključne riječi: autorsko djelo, autorsko pravo, Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH, zamjenski kamen, obnova
PETROMEHANIKA JABLANIČKOG GABRA
Kenan Mandžić
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, vanr. prof., dr sc.
Elvir Babajić
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, doc., dr sc.
Adnan Ibrahimović
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, vanr. prof., dr sc.
Enver Mandžić
Akademija nauka i umjetnosti BiH, prof. emeritus, dr sc.
Sažetak: Kao predmet istraživanja u ovom radu, izdvojen je stijenski materijal iz majdana lokalnog naziva „Suljo Čilić“ i jednog dijela majdana „Padešnica“ lokalnog naziva „Padešnica Crna“, koji predstavljaju dio masiva Jablaničkog gabra. Stijenski materijal iz ovih majdana izabran je zbog prisutnih razlika u jednoosnoj čvrstoći na pritisak, a kako bi se dao odgovor zašto se u istom stijenskom materijalu pojavljuju značajne razlike u vrijednostima ovog parametra. U radu su prikazani rezultati ispitivanja jednoosne čvrstoće na pritisak i mineraloško-petrografske građe krupnozrnog i sitnozrnog gabra sa ovog ležišta, iz majdana lokalnih naziva „Suljo Čilić“ i „Padešnica Crna“. Nakon izvođenja opita jednoosne čvrstoće na pritisak i analize rezultata, izvršena je detaljna mineraloško-petrografska analiza površina loma karakterističnih uzoraka. Zahvaljujući većem broju ispitivanja, utvrđena je korelacija između mineraloško-petrografskih karakteristika (strukturne građe) i vrijednosti jednoosne čvrstoće na pritisak. S obzirom da je riječ o dva varijeteta gabra koji imaju i značajnu razliku u krupnoći zrna, kao poseban uticajni faktor, razmatran je i uticaj veličine zrna na dobivene vrijednosti jednoosne čvrstoće na pritisak.
Ključne riječi: gabro, jednoosna čvrstoća na pritisak, strukturna građa
OBLIKOVANJE KAMENOM NA PRIMJERIMA DVIJU ZNAČAJNIH HRVATSKIH SAKRALNIH GRADNJI 1930-IH GODINA
doc. dr. sc. Zrinka Paladino, dipl. ing. arh.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak:
Kamen kao osnovni gradbeni element dvaju istaknutih primjera hrvatske međuratne sakralne arhitekture važan je ne samo u njihovu oblikovnom, već i u simboličkom značenju.
1930-e godine obilježavali su vladajući stilovi internacionalnog funkcionalizma moderne arhitekture u svijetu, Europi i u Hrvatskoj, no dva odabrana primjera suvremeno oblikovane arhitekture u kamenu potvrđuju opstojnost jakog i neovisnog smjera u hrvatskom graditeljstvu, koji je rezultirao i prepoznatljivom hrvatskom inačicom arhitektonske moderne.
Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu, ostvarena principom arhitektonske sinteze reduciranog klasicizma i obilježja vladajućeg modernizma, te Kapela Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata u Zagrebu, kao primjer suvremene interpretacije tradicijske i povijesne sakralne gradnje kontinentalne Hrvatske, postale su tako izričajima za sebe, a ne primjerima pukih oblikovnih reinterpretiranja povijesnog arhitektonskog inventara.
Pritom su se, tada mladi, arhitekti Juraj Denzler i Lavoslav Horvat javnosti i struci predstavili ne samo kao zreli projektanti, već i kao vrhunski majstori izvedbe u velikom i malom mjerilu. Njihova, pak, sjajna regionalno obilježena sakralna arhitektura opravdano i danas zauzima najviša mjesta pri vrijednosnom sagledavanju hrvatskih arhitektonskih ostvarenja dvadesetog stoljeća uopće.
Ključne riječi: hrvatska moderna arhitektura; kamen; Juraj Denzler; Lavoslav Horvat; Kapela Majke Božje Sljemenske; Crkva Gospe od Zdravlja; Zagreb; Split; 1930-e godine
PRIKAZ REZULTATA GEOTEHNIČKIH ISTRAŽIVANJA VAPNENACA U HERCEGOVINI
prof. dr. Maja Prskalo
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Irena Leko
IGH d.o.o. Mostar
Josip Marinčić
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Sažetak:
U proteklom periodu su na području Hercegovine izvršena značajna istraživanja u srhu utvrđivanja inženjersko-geoloških i geotehničkih značajki terena za izgradnju različitih građevina. Provedena istraživanja, usmjerena su na istražna bušenja te laboratorijska ispitivanja fizičko-mehaničkih značajki sa ciljem klasifikacije stijenske mase, najčešće po RMR ili GSI klasifikaciji uzevši u obzir sljedeće parametre: jednoosnu tlačnu čvrstoću, indeks kvalitete jezgre (RQD), razmak diskontinuteta, stanje diskontinuiteta, orijentaciju diskontinuiteta i stanje podzemne vode.
U radu su prikazani rezultati geotehničkih istraživanja vapnenaca kredne i eocenske starosti, sa više lokacija, koja mogu poslužiti za usmjeravanje daljih istraživanja vapnenaca prvenstveno u cilju njegova korištenja kao tehničkog ili arhitektonsko-građevnog kamena.
Ključne riječi: vapnenac, tlačna čvrstoća, RQD, RMR
EKSPERIMENTALNO ISPITIVANJE MONOAKSIJALNE ČVRSTOĆE OČVRSLE TROSKE
Adis Skejić
Gađevinski fakultet u Sarajevu, Doc. dr. sc, dipl.ing.građ.
Mladen Kapor
Gađevinski fakultet u Sarajevu, asistent, dipl.ing.građ.
Đenari Čerimagić
Gađevinski fakultet u Sarajevu, Prof. dr. sc, dipl.ing.geol
Sažetak:
U sklopu idejnog projekta sanacije zasutog kolektora u krugu TE „Kakanj“ provedeno je uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje uzoraka očvrsle troske. Cilj istražnih radova je da se utvrde geotehnički parametri koji će usloviti mjere ojačanja oštećenog kolektora. U ovom radu su prikazani detalji uzorkovanja i rezultati eksperimentalnog ispitivanja monoaksijalne čvrstoće uzoraka očvrsle troske. Laboratorijsko ispitivanje izvršeno je na ukupno 11 uzoraka oblika valjka prečnika 5 cm i visine 5 cm odnosno 10 cm. Utvrđene vrijednosti monoaksijalne čvrstoće na pritisak iznose od 1,76 MPa do 28,65 MPa. Rezultati pokazuju funkcionlanu zavisnost dubine uzorkovanja i čvrstoće. Također, monoaksijalna čvrstoća raste sa porastom zapreminske težine. U radu je prikazana i procedura usvajanja geotehničkih parametara čvrstoće i deformabilnosti očvrsle troske. Parametri čvrstoće i deformabilnosti očvrsle troske usvojeni se primjenom Hoek-Brown-ovog kriterija čvrstoće koristeći programski paket RocLab. Ulazni podaci za procjenu Mohr-Coulomb-ovih parametara čvrstoće i deformabilnosti ocijenjeni su na osnovu istražnih radova, a u radu je opisan način na koji je usvojen svaki od parametara.
Ključne riječi: očvrsla troska, monoaksijalna čvrstoća, Hoek-Brown, Mohr-Coulomb
KAMENOLOMI S PODRUČJA OPĆINE POSUŠJE S POSEBNIM OSVRTOM NA KAMENOLOME STEĆAKA
Maja Soldo
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH
Sažetak:
Kada je u pitanju brojnost kulturno-povijesnih lokaliteta, Općina Posušje je jedna od najbogatijih općina u Bosni i Hercegovini i u široj regiji. Poznata je po svojoj graditeljskoj baštini i umijeću kamenoklesarstva od pretpovijesti do danas. Prema popisu arheoloških lokaliteta iz 1988. godine na području Općine Posušje evidentirano je 40 srednjovjekovnih nekropola stećaka. Prema službenim podatcima postoji 16 kamenoloma (aktivnih i neaktivnih), a kroz ovaj članak će se po prvi put analizirati prostorni okvir i povezanost nekropola stećaka sa njihovim mjestom nastanka. Brojne se rasprave vode o udaljenosti kamenoloma i nekropola, kao i načinu transporta stećaka. U ovom radu je dan osvrt na moguće trase, putove kojima su stećke transportirali do odredišta, tj. do mjesta predviđenom za nekropolu. Neki kamenolomi i danas čuvaju tragove matičnih područja stvaranja stećaka, sa primjerima koji su isklesani, ornamentirani i spremni za transport kojeg nažalost nikad nisu dočekali, već nam služe kao potvrda ljudskog stvaralaštva i umjetnosti u kasnom srednjem vijeku na području koje obiluje kamenim resursima.
Ključne riječi: Posušje, kasni srednji vijek, stećci, kamenolom
ISPITIVANJE KAMENA POTPORNIH ZIDOVA HE JABLANICA
Merima Šahinagić-Isović
Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“, Mostar, vanredni profesor
Azra Špago
Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“, Mostar, vanredni profesor
Marko Ćećez
Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“, Mostar, viši asistent
Sažetak:
Prirodni kamen je tradicionalni građevinski materijal koji se u prošlosti, a i danas, mnogo upotrebljava, neovisno o porijeklu. Za pravilnu i racionalnu upotrebu kamena potrebno je poznavati cjelokupan kompleks njegovih općih i specifičnih svojstava. U općem slučaju ispitivanja kamena mogu biti: minerološko-petrografska, fizičko-mehanička i naročita.
U ovom radu dati će se prikaz fizičko-mehaničkih svojstava kamena korištenog kao obloga kod potpornih zidova na širem lokalitetu strojarnice HE Jablanica. Na pripremljenim ispitnim uzorcima ispitano je: tlačna čvrstoća u suhom stanju, tlačna čvrstoća u vodozasićenom stanju, zapreminska masa, upijanje vode, poroznost, te ispitivanje postojanosti uzoraka kamena pod dejstvom mraza upotrebom rastvora natrijum – sulfata (Na2SO4). Uzorci su uzeti iz obloge armirano-betonskih ili betonskih zidova, u svrhu procjene stanja obloge i izrade programa sanacije oštećenih dijelova kamene obloge.
Ključne riječi: kamen, fizičko-mehaničke osobine, obloga potpornih zidova.
KRATAK PRIKAZ HERCEGOVAČKIH SUHOZIDA
Krešimir Šaravanja
Ministarstvo graditeljstva/građenja i prostornog uređenja HNŽ/K, mr. sc., dipl. ing. građ.
Frano Oreč
Udruga „Zvuk kamena“ Posušje, dipl. ing. rud.
Azra Kurtović
Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, vanr. prof. dr. sc., dipl. ing. građ.
Sažetak:
U početnom dijelu rada dat je kratak osvrt na suhozidnu gradnju i njen prostorno-povijesni obuhvat, posebno u području istočne strane Jadranskog mora.
U središnjem dijelu rada dat je prikaz nekih značajnih suhozidnih građevina u Hercegovini, od (pre)ilirskih vremena do suvremenih primjena.
U završnom dijelu rada istaknuta je slaba educiranost poljoprivrednika i posjednika, kao jedan od glavnih uzroka njihove degradacije, kao i potreba njihove temeljite inventarizacije, vrjednovanja i revitalizacije.
Ključne riječi: suhozid, suhozidna građevina, kamen, Hercegovina, inventarizacija, vrjednovanje, revitalizacija
POSTUPAK IZDAVANJA OKOLIŠNE DOZVOLE ZA KAMENOLOME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Mario Zovko
OKON doo Mostar, dipl.ing.stroj.
Krešimir Šaravanja
Ministarstvo graditeljstva/građenja i prostornog uređenja HNŽ/K, mr. sc., dipl. ing. građ.
Sažetak:
Za svaki kamenolom, bilo novi ili postojeći, nužno je na temelju odredbi entitetskih Zakona o zaštiti okoliša pribaviti Okolišnu dozvolu pošto ne postoji državni zakon koji bi na razini Bosne i Hercegovine regulirao ovo područje. Sastavni dio zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole jesu i podaci iz dokumenata prostornog uređenja. Eksploatacija mineralnih sirovina pripada području rudarske djelatnosti koja podliježe entitetskim zakonima o rudarstvu. Osim zakona o rudarstvu, eksploatacija mineralnih sirovina danas se u Bosni i Hercegovini uređuje primjenom niza zakona i uredbi / pravilnika za koje su nadležna različita entitetska, a u Federaciji BiH i županijska ministarstva, kao i inspekcije.
Ključne riječi: kamenolomi, okoliš, dozvola, postupak, procedure
ANALIZA RASPOLOŽIVIH REZULTATA ISPITIVANJA KAMENA „TENELIJA“
Krešimir Šaravanja
Ministarstvo graditeljstva/građenja i prostornog uređenja HNŽ/K, mr. sc.
Davor Popić
„IGH“ d.o.o. Mostar, dipl. ing. građ.
Tomislav Marić
„IGH“ d.o.o. Mostar, dipl. ing. građ.
Jelena Radić-Kustura
„IGH“ d.o.o. Mostar, dipl. ing. građ.
Sažetak:
U kamenolomu Mukoša kod Mostara smjenjuju se slojevi tenelije, oolitičnog vapnenca, sa slojevima miljevine, sitnozrnog vapnenca, pri čemu je tenelija trajnija i posjeduje bolje fizikalno-mehaničke karakteristike. Od davnina su se upotrebljavali u građevinarstvu i predstavljaju tradiciju mostarskog kraja. Zadnjih dvadesetak godina tenelija i miljevina su ponovno dostupne u suvremenoj primjeni, ali i u obnovi ratom porušenih građevina.
Ispitivanja kamena tenelija ugrađenog u Stari most počela su sredinom prošlog stoljeća. Prilikom sanacije i konzervacije temelja i svoda Starog mosta 1963. godine proučen je kamen ugrađen u Stari most, a ispitani su i uzorci iz kamenoloma Mukoša zbog zamjene oštećenih blokova na mostu. U okviru projekta poslijeratne rekonstrukcije Starog mosta, obavljena su opsežna ispitivanja fizikalno-mehaničkih svojstava tenelije iz ostataka Starog mosta, kao i kamena iz kamenoloma, izvađenog dvije godine ranije (Građevinski fakultet u Sarajevu, 1998, Geotehnički institut LGA Nürnberg, 2000/2001). Ispitivanja su vršena i u „IGH-Mostar“ (1998.-2002, te 2006) i na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli (2003. i 2006). Zadnja opsežnija istraživanja napravljena su u „IGH“ Mostar 2016. godine.
U ovom radu je dana analiza rezultata svih ovih ispitivanja kamena tenelija.
Ključne riječi: kamen, Tenelija, Stari most, ispitivanje, rezultati